FIDELOV otac don Anhel Kastro Ahis doselio se na Kubu iz Španije. On i Amerikanci, koji su se u goste sami pozvali, nastanili su se na ostrvo u isto vreme, što će genetski i politički odrediti sudbinu Fidela Kastra.
Postoje dve verzije o tome kako je Anhel Kastro stigao na Kubu. Po jednoj, bilo je to pri samom kraju 19. veka kada je na Kubi buktao rat za nezavisnost od španske kolonijalne vlasti. Taj rat će se 1898. godine pretvoriti u oružani sukob između Španije i SAD, naravno oko toga ko će biti gospodar kubanskog ostrva, poslednje španske kolonije u Latinskoj Americi. Po toj verziji Anhel je kao španski regrut došao na Kubu da se bori, prvo protiv pobunjenika, a potom protiv Amerikanaca.
Sam Kastro ispričao je da je od svog oca čuo, mada je on o tome nerado pričao, da je Anhel na Kubu došao kao „unajmljeni ratnik“, kada mu je bilo svega 17 godina. Desilo se to negde oko 1895. godine, u vreme rata za nezavisnost. Španija je onda slala preko okeana na ostrvo vojsku, regrutujući mlade ljude. Mnogima se nije išlo. Oni koji su bili dovoljno bogati, a u Galiciji je takvih bilo, unajmljivali su siromašne mladiće da ratuju umesto njih. Među njima bio je i Anhel Kastro.
PO DRUGOJ verziji, Anhel je na Kubu došao nekoliko godina ranije, posredstvom svog ujaka, nastanjenog na kubanskom ostrvu, i to isključivo iz ekonomskih razloga, kao što su u ono vreme činili mnogi njegovi zemljaci. Ramon Kastro, stariji Fidelov brat, rekao je autoru ovih redova, da se njihov otac zapravo na Kubu doseljavao dva puta: „On se po okončanju rata za nezavisnost“, kaže Ramon, „vratio u Galiciju, ali se nekoliko godina kasnije, opet obreo na Kubi. Ne znam da li mu se Kuba više sviđala od Galicije, ali mislim da je odlučila druga stvar – to da u Španiji nije bilo ni posla, ni šanse da se nešto postigne u životu.“
„Znam samo to“, ispričao je Fidel Kastro, „da je moj otac stigao na Kubu bez ijednog centa u džepu, da je bio nepismen, da sem dve snažne ruke nije imao ništa. Ali, bio je spreman da radi dan i noć, naučio je sam da čita i piše i sve šta je uradio u životu je njegovo delo…“
Anhel Kastro je došao na Kubu iz varoši Lankara, iz španske pokrajine Galicija, iz istog onog regiona iz kojeg je potekao španski diktator Fransisko Franko. Don Anhel, kako su ga svi zvali, prvo je radio u ciglani u Santa Klari, u centralnom delu Kube, a onda se preselio na istok zemlje, u mesto Majari, preko puta Sijera Maestre, region poznat po plantažama šećerne trske i izuzetnoj prirodi. Tu je prvo radio kod američke firme „Junajted frut kompani“, krčio šumu za plantaže šećerne trske, prevozio trsku u fabrike šećera, a onda se osamostalio i počeo da stvara sopstveno imanje kupujući parče po parče zemlje.
Zavetna poruka
U ZAVETNOJ poruci koju je Fidel Kastro ostavio u amanet bratu Raulu, naložio je da njegovo telo spale, i da pepeo njegovih posmrtnih ostataka sahrane na civilnom groblju „Santa Efihenija“ u Santjagu, bez govora i posmrtnih marševa. I da mu posle smrti ne dižu spomenik, niti da daju njegovo ime ulicama, gradovima i fabrikama na Kubi.Tako je i urađeno. Položili su njegovu urnu u jednu kamenu gromadu na groblju i na ploči napisali samo jednu reč: FIDEL. Nema ni prezimena, ni godine rođenja, ni godine smrti. Samo ime u kamenu, legenda u vremenu.
Taj izuzetno vredni čovek, koji je na Kubu stigao bez ičega, prirodno inteligentan i preduzimljiv, obdaren fizičkom snagom i upornošću, gradio je svoje imanje i ugled domaćina u Majariju brže nego što se od njega moglo očekivati.
PRE NEGO će se Fidel roditi, njegov otac je već bio bogat čovek i svi su ga u selu i na farmi zvali Don Anhel. „Moj otac“, ispričao je mnogo godina kasnije Fidel Kastro američkom novinaru Li Lokvudu, „bio je vlasnik velike plantaže šećerne trske. Bio je latifundista, bogati vlasnik zemlje koji je eksploatisao seljake. Možda nije plaćao porez ni na zemlju ni na letinu, a bavio se pomalo i politikom i to uz pomoć novca…“
Kastro je izgovorio ove reči kada njegov otac više nije bio među živima, i kada je njegov sin bio na putu izgradnje socijalizma na kubanskom ostrvu, pa se i takav njegov sud o ocu uklapao u Fidelove revolucionarne trendove i principe. Reklo bi se da je preterivao, što se vidi i iz njegovih kasnijih izjava, kada je život počeo da smiruje i njegov revolucionarni žar.
„Iz svega onog šta sam čuo i šta znam“, kazao je Fidel kasnije, „moj otac je bio korektan prema radnicima, voleli su ga, slušali su ga, jer su znali da ih neće ostaviti u nevolji. Bio je strog, ali pravičan.Naši odnosi u kući su bili patrijarhalni. Zbog toga sam sa ocem uvek bio na izvesnom odstojanju. Sećam se, kada mi je bilo 16 godina, posadio me je na stolicu, izvadio tompuz i pružio mi ga: „Zapali, vreme je…“
„Naš otac jeste bio bogat“, rekao mi je jednom prilikom drugi Anhelov sin Ramon, „ali ja se ne sećam da se on uopšte bavio politikom. A trebalo bi da se sećam, jer ja sam stariji od Fidela. Naš otac je u rasvit dana ustajao i odlazio na plantaže, odakle se vraćao tek uveče. On nije prestajao da radi na poljima i kada je postao bogat i kada je zašao u godine. Imao je dobro zdravlje i veliku snagu…“
ANHEL Kastro rođen je u Galiciji 1875. godine. Oženio se na Kubi, relativno kasno, kada mu je bilo skoro 40 godina, sa Marijom Luis Argote, koja je takođe bila španskog porekla. Ona mu je izrodila dvoje dece – sina Pedra Emilija i ćerku Lidiju.
A onda je brak pukao.Kako?
Fidel o tome ne želi da govori, kao što je inače veoma škrt na rečima kada se radi o njegovom privatnom životu i porodici, ali se zna da se u životu Don Anhela pojavila druga žena.Bila je to Lina Ruz Gonzales, devojka koja je kao kuvarica i spremačica radila na hacijendi Don Anhela. Bilo joj je 26 godina, a Anhelu 53, kad se 13. avgusta 1926. godine rodio Fidel. Ali, Fidel je bio treće dete iz te veze. Pre njega Lina je rodila Anhelu i Ramona. Tek kada se Fidel rodio, Anhel i Lina su se venčali, da bi posle toga izrodili još četvoro dece, Raula, Emu, Augustinu i Huanitu.
SUTRA: ISTERIVANjE PRAVDE U KATOLIČKOM KOLEDžU