RAD nedeljom za mnoge zaposlene u Srbiji predstavlja uobičajen deo radne nedelje. Trgovci, ugostitelji, zdravstveni radnici i zaposleni u brojnim drugim delatnostima često su na poslu i kada većina građana odmara. Međutim, pitanje koje se često postavlja jeste da li rad nedeljom automatski znači i veću platu.
Iako mnogi veruju da svaki sat proveden na poslu nedeljom mora biti dodatno plaćen, Zakon o radu ne predviđa takvu obavezu za sve poslodavce. Ipak, postoje situacije u kojima zaposleni imaju pravo na uvećanu zaradu, a iznos dodatka zavisi od okolnosti pod kojima rade.
Kada rad nedeljom donosi veću zaradu?
Prema članu 108. Zakona o radu, rad nedeljom nije posebno naveden kao obavezan osnov za uvećanje zarade. To znači da zaposleni koji redovno radi nedeljom, u skladu sa utvrđenim rasporedom, ne mora samo zbog toga da dobije veću dnevnicu.
Međutim, poslodavac može da predvidi dodatak za rad nedeljom kroz kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.
Ukoliko je takvo pravo utvrđeno, poslodavac je dužan da ga poštuje. Zbog toga je važno da zaposleni znaju šta piše u njihovim ugovorima, ali i u opštim aktima preduzeća u kojem rade.
U kojim slučajevima zakon garantuje dodatni novac?
Iako nedelja sama po sebi nije osnov za veću platu, zakon jasno propisuje minimalna uvećanja zarade u određenim okolnostima.
Za rad na dan praznika koji je zakonom određen kao neradni dan, zaposleni ima pravo na uvećanje od najmanje 110 odsto od osnovice.
Za prekovremeni rad predviđeno je uvećanje od najmanje 26 odsto, dok isti minimalni procenat važi i za noćni rad, ukoliko takav rad već nije vrednovan prilikom utvrđivanja osnovne zarade.
Zakon predviđa i dodatak za minuli rad od najmanje 0,4 odsto od osnovice za svaku punu godinu rada koja se priznaje u skladu sa propisima.
Ovo su zakonski minimumi, što znači da poslodavac svojim aktima ili ugovorom o radu može da utvrdi i povoljnije uslove za zaposlene.
Šta ako radite nedeljom, a tog dana je i praznik?
Posebna pravila važe kada se nedelja poklopi sa praznikom koji je zakonom određen kao neradni dan.
Zaposleni koji tada radi ima pravo na uvećanu zaradu od najmanje 110 odsto od osnovice, bez obzira na to što je istovremeno reč o nedelji.
Ukoliko se stekne više zakonskih osnova za uvećanje, na primer kada zaposleni radi prekovremeno na neradni praznik, pripadajući procenti se sabiraju.
Ako je dodatak za rad nedeljom posebno ugovoren, njegova primena zavisi od odredaba odgovarajućeg ugovora ili opšteg akta poslodavca.
Poslodavac mora da obezbedi nedeljni odmor
Činjenica da neko radi nedeljom ne znači da može ostati bez zakonom garantovanog odmora.
Prema članu 67. Zakona o radu, zaposleni ima pravo na nedeljni odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno, kojem se, po pravilu, dodaje vreme dnevnog odmora.
Nedeljni odmor se uglavnom koristi nedeljom, ali poslodavac može odrediti i drugi dan ukoliko to zahtevaju priroda posla i organizacija rada.
Za zaposlene koji rade u smenama ili u režimu preraspodele radnog vremena zakon predviđa određene izuzetke.
Ako je neophodno da zaposleni radi na dan svog nedeljnog odmora, poslodavac mora da mu obezbedi najmanje 24 časa neprekidnog odmora tokom naredne nedelje.
Pozvali su vas da radite na slobodan dan – šta vam pripada?
Ako zaposleni inače ne radi nedeljom, ali ga poslodavac pozove da tog dana dođe na posao, to ne znači automatski da će svi odrađeni sati biti plaćeni kao prekovremeni rad.
Potrebno je utvrditi da li je reč o promeni rasporeda radnog vremena, preraspodeli ili stvarnom prekovremenom radu.
Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi za prekovremeni rad, zaposleni ima pravo na uvećanje zarade od najmanje 26 odsto.
Poslodavac je pritom dužan da poštuje ograničenja trajanja radnog vremena i pravila o odmorima.
Proverite obračun plate
Zaposleni koji sumnjaju da im zarada nije pravilno obračunata trebalo bi najpre da provere ugovor o radu, evidenciju radnog vremena i obračunske listiće.
Posebnu pažnju treba obratiti na broj radnih sati, prekovremeni rad, noćne smene, rad tokom praznika i eventualne dodatke predviđene aktima poslodavca.
Ukoliko postoje nepravilnosti, zaposleni mogu da zatraže objašnjenje od poslodavca, a ako smatraju da su im prava povređena, mogu se obratiti Inspekciji rada ili zatražiti pravnu pomoć.
Dakle, rad nedeljom ne znači automatski i veću platu, ali to ne znači da zaposleni nemaju pravo na dodatnu zaradu. Presudno je šta propisuju zakon, ugovor o radu i opšti akti poslodavca.