Понедељак, новембар 16, 2026
Početna KulturaDivlji istok gde duvaju monsuni: zašto putopis patrika lija fermora donosi niz pogrešnih opisa srbije

Divlji istok gde duvaju monsuni: zašto putopis patrika lija fermora donosi niz pogrešnih opisa srbije

од admin

KNjIGA ser Patrika Lija Fermora „Između šume i vode: Pešice do Konstantinopolja: Srednji Dunav do Gvozdene kapije“, drugi nastavak njegove memoarske trilogije zbog koje je proglašen „najvećim putopiscem na engleskom jeziku“, objavljen je u izdanju „Službenog glasnika“ u sjajnom prevodu Danijele Jovanović.

U ovom delu trilogije, prvi put objavljene 1986. godine, Fermor nastavlja sagu o neverovatnom poduhvatu pešačenja od Holandije do Carigrada koji je započeo 1933. kao sedamnaestogodišak. U toj knjizi "Vreme darova: Pešačenje do Carigrada od Huka u Holandiji do srednjeg Podunavlja" tvrdi da je sa jednom funtom nedeljno krenuo na putovanje dugo hiljade kilometara, kao i da je po januarskoj zimi tumarao po nemačkim ravnicama i planinama, ponekad spavajući u štalama, a ponekad na dvorovima plemića. Drugi deo Fermorovog putopisa "Između šume i vode" objavljen 1986. još je fantastičniji, iako su vremenske prilike mnogo bolje.

Recimo, kada opisuje đerdapsku košavu kao "kosovski" vetar. Reči "košava" i "Kosovo" su mu verovatno slično zvučale, ali za 52 godine posle putovanja autor je mogao da uoči razliku.

Divlji istok gde duvaju monsuni: zašto putopis patrika lija fermora donosi niz pogrešnih opisa srbije

U njegovoj interpretaciji Srbija je divlji Istok gde duvaju monsuni, praveći u klisuri talase koji dopiru "daleko iza Beograda", što je blago rečeno, glupost, ali njegova fantazija o paklenim đerdapskim vetrovima ide dalje.

– U vreme prolećne ravnodnevice dostižu brzinu od pedeset ili šezdeset milja na sat i pretvaraju reku u uzburkani pakao, skidajući jarbole sa brodova, razbijajući prozorska okna i šaljući nizove šlepova na dno. Oni mogu da ogule zemlju sa njiva i čupaju drveće iz korena, a zabeleženo je i da kovitlaju rečne gromade sa samog dna i šalju ih da se vrte po površini vode poput lišća – piše Fermor.

On sve vreme Đerdapsku klisuru pogrešno naziva – Kazan, po jedom od dva njena proširenja. Gvozdenu kapiju, što je zapadni sinonim za Đerdap, navodi kao potpuno različit geografski pojam: "U međuvremenu, planine sa obe strane su se ponovo približile, stežući reku u blažu verziju Kazana, a iznenadni nemir oko našeg broda značio je da se zapravo nalazimo unutar same Gvozdene kapije."

Fremor tvrdi da se Stara Moldova i Oršava udaljene dan pešačenja, iako je reč o putu od 103 kilometra. Zatim uverava čitaoca da je u vreme pre izgradnje brane to rastojanje preplovio nizvodno teretnim parobrodom za 5-6 sati. Kada se njegov "putopis" uporedi sa stvarnim stanjem na Dunavu 1934. vidi se da je to bilo nemoguće. Plovidba kroz klisuru bila je izuzetno spora i opasna, a redovno je trajala dan ili dva. Turistički vodiči iz tridesetih godina 20. veka razrešavaju misteriju Fermorovog putovanja. Povratna turistička tura iz Oršave vozila je posetioce da vide Kazan, Trajanovu tablu i Adu Kale i trajala je 5-6 sati. Fermor je u stvari opisao izletničko krstarenje kao opasnu ekspediciju.

ПРОЧИТАЈТЕ
Pozorišna kritika: pomirenije, nemoguće

Britanskih kritičari su na ovakve primedbe o mitomaniji odgovarali da je Fermor "pre svega pisac fikcije i mitotvorac koji koristi scenografiju svog nekadašnjeg putovanja da stvori umetničko delo".

Da li je reč samo o umetnosti? S obzirom na je Fermor bio pitomac vojne akademije i ratni oficir britanske tajne službe SOE, teško je poverovati da nije umeo da čita geografsku kartu.

Divlji istok gde duvaju monsuni: zašto putopis patrika lija fermora donosi niz pogrešnih opisa srbije

U tom svetlu stvari postaju jasnije. Fermor objavljuje knjigu "Između šuma i vode" 1986. kada Evropska ekonomska zajednica (EEZ) prolazi kroz ključno proširenje na jug i priprema teren zaekonomsko i političko usisavanje bivšeg komunističkog Istoka. On nostalgiju za Habzburškim carstvom koristi kao istorijsko opravdanje za širenje EEZ, koju su Sovjeti zvali "ekonomsko krilo NATO. Fermor prikazuje prostore Mađarske i Rumunije kao privremeno okupirane zone stare, zajedničke habzburške civilizacije, a slovenski Balkan kao prazan, pasivan, istorijski nebitan i divlji prostor. Zbog toga su, a ne zbog umetnosti, činjenice morale biti izbrisane.

Vredi pažljivo pročitati Fermorove knjige, ali u kontekstu vremena kada su prvi put objavljene, kao sredstvo modelovanja javnog mnjenja.

ADA KALE

FERMOR je je 1934. posetio i legendarno ostrvo Ada Kale sa turskim stanovništvom, tada turističko stecište i preteču fri-šopa bez carina na duvan, slatkiše, nakit i parfeme. Mitoman Fermor pak piše: "Vazduhom je treperila atmosfera praistorijskog preživljavanja, kao da je ostrvo utočište neke inače izumrle vrste, davno zbrisane sa lica zemlje."

Divlji istok gde duvaju monsuni: zašto putopis patrika lija fermora donosi niz pogrešnih opisa srbije

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Verovatno da će Vam se i ovo dopasti