SAD i od sada, bez prestanka i zasvagda – zavet je opstanka pod kojim je pre dva veka u Pešti osnovana Matica srpska. Od te vodilje ne odstupa se ni danas. U godini jubileja, najstarija i najznačajnija kulturna i naučna ustanova u Srba organizovala je veliki dvodnevni naučni skup „200 godina Matice srpske“, koji je okupio više od stotinu predavača.
– Do dana današnjeg Matica srpska je, zajedno sa svojim Letopisom, dokazivala i dokazala svoje kapacitete kulturnog, naučnog i obrazovnog dobra. Srpske knjige, umetnička i naučna dela, časopisi i publikacije objavljuju, čuvaju i u kolektivnoj svesti neprestano obnavljaju kao žive i aktuelne činjenice da se neprestano pitamo ko smo, šta smo i kuda idemo. To je najveći zadatak Matice srpske, koja na tom putu mora da obezbedi dobru i prisnu saradnju svih kreativnih duhova koje smo u stanju da okupimo – poručio je prof.dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske. – Matica srpska je sveto mesto blagoslovenoga ljudskog znanja i intenzivne saznajne komunikacije, koja okuplja ljude željne da o tome ostave neki trag na srpskom jeziku, koji nas čuva možda bolje i mudrije nego što mi čuvamo njega. Ona svojim podsticajnim idejama delovala na bratske slovenske narode, pa su po tom obrascu nastale bratske i srodne ustanove.
Zavet trajnosti je jako teško očuvati u današnjem svetu u kojoj vladaju idopokonske strasti, kapital i prolaznost.
– Pred generacijama koje dolaze su teški zadaci. Da pokažu da se Matica srpska mora menjati i prilagođavati istorijskim okolnostima, ali da u duhovnom smislu ostane ista – jasan je Stanić.
Pod okriljem Matice rođene su Biblioteka i Galerija Matice srpske.
– Naše delatnosti su u kontinuitetu isprepletene i povezane. Pre osnivanja Matice srpske u Pešti 1826. godine, paralelno sa radom na očuvanju srpskog jezika i književnosti i objavljivanju Letopisa, počelo je prikupljanje umetničkih dela. Prvobitna ideja je bila da se prikupe portreti znamenitih Srba kroz koje bi se uobličavala slika nacionalnog identiteta. Tako je u Tekelijanumu, 20 godina po osnivanju Matice srpske doneta odluka o Srpske narodne zbirke ili Muzeuma – podsetila je Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica GMS. -Čak ni preseljenje u različite zdrade nije nas razdvojilo, ostali smo tesno povezani i nastavili smo da delujemo zajednički i razvijamo ideje svojih osnivača. i danas u godini jubileja stojimo u jednom redu, zajedno, svesni važnosti rada koji treba da ostavimo sopstvenom vremenu i vrednostima koje smo dobili u nasleđe i preobrazili u tradiciju za ponos.

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.
Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.