Понедељак, новембар 16, 2026
Početna EconomijaOva biljka donosi 260.000 dinara po hektaru

Ova biljka donosi 260.000 dinara po hektaru

од admin

PROIZVODNjA plavog konzumnog maka u Vojvodini poslednjih godina dobija na značaju, jer poljoprivrednicima donosi stabilne prihode uz manja ulaganja nego kod tradicionalnih ratarskih kultura. Prema procenama proizvođača, mak se trenutno uzgaja na 5.000 do 6.000 hektara, a najveći deo roda izvozi se u Austriju i Nemačku. Ipak, dalje širenje proizvodnje ograničeno je potrebama tržišta.

Proizvođač i izvoznik Nenad Gostović izjavio je za Betu da sa kooperantima organizuje proizvodnju plavog maka na oko 2.500 hektara, dok nekoliko drugih firmi otkupljuje ovu kulturu za domaće tržište. Iako interesovanje ratara raste, površine pod makom prilagođavaju se mogućnostima plasmana, piše Agronews.rs.

Otkupna cena maka trenutno se kreće od 190 do 200 dinara po kilogramu, dok prinosi iznose od 700 do 1.300 kilograma po hektaru. U zavisnosti od prinosa i cene, bruto prihod može da dostigne od oko 133.000 do 260.000 dinara po hektaru, pre odbitka troškova proizvodnje.

Češka određuje kretanja na evropskom tržištu

Prema Gostovićevim rečima, u Evropi se mak uzgaja na približno 100.000 hektara, a najveći proizvođač je Češka, sa oko 40.000 hektara. Zbog obima proizvodnje, ova zemlja ima značajan uticaj na formiranje cena na međunarodnom tržištu.

Plavi konzumni mak prvenstveno se koristi u prehrambenoj i pekarskoj industriji. Njegovo gajenje ima dugu tradiciju u Vojvodini, posebno među slovačkim i mađarskim stanovništvom, gde se decenijama uzgaja i na okućnicama.

Gostović, koji mak proizvodi na oko 100 hektara, objašnjava da je ideja o širenju proizvodnje potekla iz potrebe za uvođenjem novih kultura u plodored.

– Ideja da se seje mak potekla je od potrebe da se još jedna ratarska kultura uvrsti u setvenu strukturu kako bi se povećala dobrobit zemljišta i obezbedio plodored, odnosno smena useva na istoj parceli da bi se izbegle bolesti koje napadaju određenu biljku – rekao je Gostović.

ПРОЧИТАЈТЕ
Ovo su najpoznatije bolesti šljive kao i načini da se pobede

Kasnije se pokazalo da mak ima i izvozni potencijal, ali da mogućnosti prodaje određuju obim proizvodnje.

Manja ulaganja i bolja otpornost na sušu

Jedna od prednosti maka je, prema iskustvima proizvođača, relativno dobra otpornost na sušu, što je posebno značajno nakon nekoliko uzastopnih sušnih godina. Mak se seje u jesen, pa u odnosu na pojedine prolećne kulture može bolje da iskoristi zimsku vlagu.

Gostović navodi da mak nema mnogo štetočina i da zahteva relativno malo sredstava za zaštitu bilja, zbog čega su ulaganja manja. Najvažnije je obezbediti dobro nicanje, dok se žetva može obavljati kombajnom za pšenicu, uz odgovarajuća podešavanja.

Ipak, proizvodnja ima i izazove. Poseban problem predstavlja divlji mak, odnosno bulka, čije seme može da zadrži klijavost i više decenija. Ovaj korov teško se suzbija u usevu maka, a njegovo sitno seme otežava čišćenje požnjevenog roda.

Zarada 20 odsto veća nego kod pšenice

Poljoprivrednik Filip Ivković Ivandekić mak uzgaja četiri godine, a ove sezone zasejao ga je na 20 hektara. Kako kaže, osnovni razlog za uvođenje ove kulture bila je potreba za boljim plodoredom, ali se pokazalo da mak može da donese i veću zaradu.

– Pokazalo se da je proizvodnja maka jednostavnija od proizvodnje drugih ratarskih kultura, manja su ulaganja, a zarada je 20 odsto veća u odnosu na pšenicu – rekao je Ivković Ivandekić.

On ističe da se zbog suše tokom prethodne četiri godine smanjuju površine pod pšenicom i kukuruzom na njegovom gazdinstvu, dok se mak pokazao kao isplativa alternativa.

Ipak, uprkos zadovoljavajućim rezultatima, za sada nema mogućnosti da proširi proizvodnju, jer je otkup uslovljen potražnjom.

Iskustva vojvođanskih ratara pokazuju da plavi mak može biti zanimljiva alternativa tradicionalnim kulturama, naročito u uslovima sve učestalijih suša. Međutim, za njegovo širenje presudni su obezbeđen otkup i stabilno tržište.

Verovatno da će Vam se i ovo dopasti