RUSKA zastava postaje sve privlačnija za trgovačku mornaricu. Oko stotinu plovila velikog kapaciteta prešlo je sa strane jurisdikcije pod rusku, izjavio je potpredsednik vlade Andrej Nikitin.
Zašto su ova plovila ranije plovila pod zastavama dalekih zemalja, poput Paname i Liberije, a sada sve češće biraju rusku zastavu?
„Kada je reč o trgovačkoj floti, predsednik (Vladimir Putin) je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu rekao da bi brodovi trebalo da pređu pod rusku zastavu. Taj proces je u toku. Nekoliko desetina velikih plovila, blizu stotinu, već je prešlo pod rusku zastavu”, rekao je potpredsednik vlade Andrej Nikitin u intervjuu za list „Komsomoljska pravda”.
Nadležne institucije su već preduzele niz koraka u tom pravcu, ali određeni posao još uvek treba završiti, dodao je on.
Podsetimo, još u junu, Ministarstvo saobraćaja predložilo je da se stranim vlasnicima plovila koja prevoze ruski teret omogući da ih registruju direktno u Ruskom međunarodnom registru brodova.
To bi donelo poreske olakšice, uključujući oslobađanje od poreza na imovinu i transport, kao i ukidanje odbitaka od zarada članova posade.
Međutim, sve ove pogodnosti namenjene su ruskim kompanijama, dok bi za vlasnika tankera sa sedištem u Dubaiju one bile praktično nebitne, napominje Mihail Vakiljan, stručnjak sa Instituta za razvoj tehnologija u oblasti goriva i energetike.
Tokom leta, Nikitin je izvestio da Ministarstvo saobraćaja priprema dokumentaciju koja bi rusku zastavu učinila jednom od najkonkurentnijih na svetu za plovila koja prevoze domaću robu. Rusija takođe planira da proširi kapacitete svojih morskih luka i transarktičkog koridora, sa ciljem da uđe među deset vodećih zemalja sveta prema ukupnoj nosivosti (dedvejtu). Trenutno, zemlja zauzima 19. mesto u svetu, sa učešćem od približno 1% u globalnom ukupnom kapacitetu. Poslednjih godina ovaj obim je gotovo udvostručen, a broj plovila pod ruskom zastavom nastavio je da raste i tokom proteklih meseci.
Prema procenama evropskih analitičara koje navodi Vakiljan, u ruski registar je između januara 2025. i juna 2026. godine upisano 107 plovila, od kojih su 93 već bila pod sankcijama. Time se registar uvećao za više od trećine – sa 280 na 382 plovila. „To je značajan broj za ovaj registar, ali samo kap u moru u odnosu na celokupnu svetsku flotu. Ministarstvo saobraćaja računa na hiljadu plovila. Prelazak pod našu zastavu će se nastaviti, dok drugi registri budu istiskivali takva plovila”, smatra ovaj stručnjak.
Zašto su vlasnici brodova ranije radije registrovali svoja plovila u udaljenim jurisdikcijama (poput Paname) i zašto ruska zastava sada postaje alternativa?
„Panama, Liberija i Maršalska Ostrva nude registraciju svakom vlasniku – jeftino, brzo i bez poreza na prihode od pomorskog transporta. Međutim, te pogodnosti traju samo dok plovilo ostaje ’čisto’ u očima Vašingtona i Brisela. Rusija gradi sistem registracije koji se suštinski razlikuje od panamskog. Ruska zastava se dodeljuje za prevoz ruskog tereta, a strane sankcione liste se na nju ne odnose”, objašnjava Vakiljan.
Prema njegovim rečima, ranjivost stranih registara postala je naročito očigledna u oktobru 2024. godine, kada je Panama odobrila brisanje plovila pod sankcijama iz svog registra, uklonivši 107 brodova u roku od šest meseci. I drugi registri su postupili na isti način. Kao rezultat toga, više od polovine plovila koja su nedavno upisana u ruski registar prethodno su plovila pod stranim zastavama, što im, međutim, nije pružilo zaštitu od brisanja iz registra.
Gubitak zastave nosi sopstvene rizike. Brod bez važeće nacionalne zastave smatra se plovilom bez državne pripadnosti, te ga, prema međunarodnom pravu, na otvorenom moru mogu pregledati ratni brodovi drugih država. Ekspert navodi primer iz 2026. godine, kada je Francuska počela da preusmerava tankere koji su prevozili rusku naftu ka svojim lukama.
„Ruska zastava brodu vraća državnu pripadnost i obezbeđuje državu koja će stati u njegovu zaštitu.”
Pregled broda koji plovi pod zvaničnom ruskom zastavom, a koji se vrši na otvorenom moru bez saglasnosti Moskve, predstavlja čin usmeren protiv Rusije; „provera zastave” ne može poslužiti kao opravdanje za takav postupak. „Malo ko bi se usudio na tako nešto”, smatra Vakiljan. Ipak, sama ruska zastava ne isključuje mogućnost pokušaja zadržavanja broda. Kako ekspert objašnjava, mnogo toga zavisi od toga kada je tačno brod upisan u ruski registar, kao i od pravnog osnova za mere preduzete protiv njega.
„Propisi lokalnih vlasti i dalje važe u teritorijalnim vodama država, kao i u evropskim lukama, zbog čega su one zatvorene za brodove pod ruskom zastavom. Međutim, dugotrajno zadržavanje broda postalo bi politički skupo. Moskva sada ima osnov da pokrene tužbu protiv evropskih zemalja pred Međunarodnim tribunalom za pravo mora”, kaže Vakiljan.